Zašto je zrak zagađen?

Zagađenje zraka globalni je problem koji sve više izbija u prvi plan. Zašto je zrak uopće zagađen i kako do toga dolazi?

zrak je zagađen krutim i tekućim česticama (plus nešto plinova) lebdećim u zraku. Podrijetlo ovih čestica je različito i može doći od ispušnih plinova, vozila, peludi, industrije, drva za ogrjev, plijesni, vulkana i šumskih požara. Te lebdeće čestice u zraku nazivamo aerosoli i one su razlog zagađenog zraka kako kod nas tako i drugdje u svijetu.

U nastavku ćemo pobliže pogledati zašto i kako dolazi do onečišćenja zraka, koji su glavni zagađivači i kakve posljedice zagađeni zrak može ostaviti na nas.

Uzroci onečišćenja zraka

Svaka čestica koja uđe u zrak ili nastane kao rezultat kemijskih reakcija može biti aerosol. Velik broj ovih aerosola ulazi u atmosferu tijekom izgaranja fosilnih goriva (primjer: ugljen, nafta i drvo). Drugi uobičajeni izvori aerosola su ispušni plinovi automobila i tvornica, požari, plijesni, prašina i pelud. Te čestice mogu potjecati izravno iz tih izvora ili (kao što je ranije spomenuto) proizaći iz određenih kemijskih reakcija u zraku. Ova vrsta zagađivača naziva se PM čestice.

Na početku članka spomenuli smo da određeni plinovi također mogu biti uzrok onečišćenja zraka. Najrasprostranjeniji primjer za to je ozon koji je posebno velik problem i jedan od glavnih izvora onečišćenja u gradovima. Poznajemo dvije vrste ozona: "dobar" ozon i "loš" ozon - ovisno o tome gdje se nalazi u našoj atmosferi. Svi znamo da je dobar ozon, koji se nalazi visoko iznad nas i štiti nas od štetnih UV zraka odn radijacija. Ali što je ozon bliže tlu, to je gore za nas. Zašto? Jer kada razne čestice u zraku reagiraju s ozonom, nastaje smog – da, to je ona sivkasta magla koju često vidimo u jako zagađenim industrijskim zonama. Ova vrsta ozona naziva se i prizemni ozon.

Vjerojatno nikoga ne iznenađuje da je smog izuzetno štetan kako za nas tako i za naš okoliš. Smog je vrlo veliki iritant za naša pluća i oči, što dodatno pogoršava sve respiratorne probleme poput alergija i astme. Dugotrajna izloženost smogu također može dovesti do prerane smrti. Neka od najnovijih istraživanja o ozonu pokazuju da ozon uzrokuje štetu našem tijelu dugo nakon što mu više nismo izloženi (čak i ako se osjećamo dobro).

Druge dvije, nešto manje raširene (ali jednako opasne), vrste zagađivača zraka su:

• Sumporov dioksid. Izvor sumpornog dioksida su elektrane na ugljen i talionice ruda obojenih metala.
• Ugljični monoksid. Glavni izvor ugljičnog monoksida je izgaranje ugljikovih goriva.

Bolesti uzrokovane zagađenim zrakom

Do sada smo otkrili da postoji dosta različitih vrsta i izvora onečišćenog zraka. Ostaje, naravno, još jedno vrlo važno pitanje, a to je kako nam zagađeni zrak točno može naškoditi odn kakve nam bolesti može izazvati.

Za početak, pogledajmo neke nedavne statistike WHO-a (Svjetske zdravstvene organizacije) o ovoj temi. Otkrili su da je globalno zagađenje zraka krivo za:

• 29% svih smrti i bolesti povezanih s rakom pluća,
• 17% svih umrlih i oboljelih od akutne infekcije donjeg dišnog sustava,
• 24% svih smrti od moždanog udara,
• 25% vseh smrtnih primerov zaradi ishemične srčne bolezni,
• 43% vseh smrtnih primerov in bolezni, povezanih s kronično obstruktivno pljučno bolezenijo (KOPB).

Zagađivači koji najviše ugrožavaju naše zdravlje su četiri glavne skupine navedene u prethodnom poglavlju – PM čestice, ozon, sumporov dioksid i ugljikov monoksid.

Niso pa vse skupine ljudi enako izpostavljene boleznim onesnaženega zraka. Najbolj na udaru so starejši, otroci in pa ljudje z že obstoječimi respiratornimi težavami. Slednji so še posebej izpostavljeni prizemeljskem ozonu, saj le-ta zelo poslabšuje obstoječe stanje. Vse več pa je tudi novih dokazov, ki nakazujej na to, da onesnaženost zraka vpliva tudi na diabetes in nevrološki razvoj pri otrocih.

Izvor: nijz.si

Zaustavio bih se na trenutak i na PM česticama. To su one čvrste ili tekuće čestice (na početku smo ih spomenuli kao aerosole) koje lebde u zraku. Naime, poznajemo tri glavne skupine PM čestica - PM10, PM2.5 i PM1 čestice. Razlika između njih je samo u veličini (promjer čestice). PM10 su do 10 mikrometara u promjeru. Čestice PM2.5 imaju promjer do 2,5 mikrometra, a čestice PM1 imaju promjer do 1 mikrometar.

Zaključak je sljedeći: što su te štetne čestice manje, to su opasnije za zdravlje. Zbog toga su PM1 čestice među najopasnijima. Zašto? Što su čestice sitnije, teže se raspršuju i stoga lakše prodiru dublje u naš krvotok, gdje uzrokuju još veću štetu. Čestice PM10 (tj. one najveće) mogu ući i ostati u našim dišnim putovima, PM2,5 mogu dospjeti i dublje u dišne ​​putove zbog svoje manje veličine. Konačno, imamo PM1 čestice (to je puno virusa i bakterija), koje prodiru čak iu kardiovaskularni tok, gdje mogu uzrokovati kardiovaskularne bolesti.

Mjere za smanjenje onečišćenja zraka (u zatvorenim prostorima)

U Sloveniji imamo relativno manje zagađen zrak nego u nekim drugim dijelovima svijeta - ipak, nikada nije suvišno dodatno se brinuti o svom zdravlju. Smanjenje količine onečišćenog zraka jedna je od onih stvari na koje pojedinačno imamo veliki utjecaj.

Glavni problem onečišćenja zraka za ljude (možda iznenađujuće) je onečišćenje zraka u zatvorenim prostorima. Uz prethodno navedene izvore onečišćenja, dodatne komplikacije ovdje nastaju zbog dva dodatna čimbenika, i to;

•  Neadekvatna ventilacija – ako nemamo dovoljan dotok svježeg zraka izvana, može doći do problema težeg razrjeđivanja emisija iz unutarnjih izvora onečišćenja.
• Sobna temperatura i vlaga - visoka temperatura i vlaga povećavaju koncentraciju određenih vrsta onečišćujućih tvari.

Ameriška agencija za varstvo okolja (EPA) je pred kratkim raziskala, da je onesnaženost zraka v zaprtih prostorih kar 2x – 5x večja kakor onesnaženost zunaj. To je kar srhljiv podatek, če razmislimo, koliko časa (v povprečju) dejansko preživimo za štirimi stenami doma!

Dakle, što možemo učiniti na individualnoj razini kako bismo smanjili onečišćenje zraka u zatvorenom prostoru? Evo nekoliko jednostavnih koraka:

1. Često otvaranje prozora: dobro prozračivanje ili Protok zraka ključ je za poboljšanje kvalitete zraka u zatvorenom prostoru. Pokušajte što češće otvarati prozor (kada nije prehladno ili kada koncentracija peludi u zraku nije prevelika).
2. Ograničenje pušenja - idealno bi, naravno, potpuno prestati pušiti iza četiri zida, a tu aktivnost u potpunosti premjestiti barem na balkon. Ali ako to nije moguće, pokušajte što manje pušiti kod kuće. Dim cigarete, osim jakog i postojanog mirisa, predstavlja problem i zbog tzv "pasivno pušenje".
3. Razmislite o otiraču ako ga slučajno još nemate. Možda će isprva zvučati smiješno, ali brisanje cipela o tepih uvelike smanjuje broj zagađivača koji se unose u naše domove.
4. Češće čišćenje usisavačem - to je posebno važno ako kod kuće imate dlakavih ljubimaca.
5. Korištenje krpe od mikrovlakana umjesto obične krpe - krpa od mikrovlakana uhvatit će puno više prašine (PM10 čestica) od obične, pamučne krpe.
6. Više biljaka u sobi! – biljke su vrlo zdrava (i jeftinija alternativa) pročistačima zraka. Iako imaju ograničenu sposobnost čišćenja zraka, ipak uklanjaju širok raspon kemijskih spojeva iz zraka.
7. Razmislite o ulaganju u ekološki prihvatljivija sredstva za čišćenje - mnoga sredstva za čišćenje koja većina nas koristi svakodnevno sadrže mnoge štetne kemikalije koje se zadržavaju u zraku. Glavni problem ovdje su formaldehid i hlapljivi organski spojevi, koji su vrlo štetni za naše tijelo (ako ih udišemo).
8. Omislite si čistilnik zraka – čistilniki zraka so trenutno najboljši način drastičnega zmanjšanja onesnaževalcev v zraku. Kljub temu je pa treba biti tu pozoren, saj imamo na trgu mnogo vrst čistilcev zraka, od katerih ni vsak primeren za vsako situacijo. Trenutno sta najbolj popularni 2 vrsti čistilcev zraka: HEPA filtri in ionizatorji. V kolikor vas bolj podrobno zanima razlika med HEPA filtri in ionizatorji, si lahko preberete ločen zapis o tej temi na našem blog – povezavo najdete če kliknete sem.

Ovo su samo neke od glavnih mjera koje danas možete poduzeti kako biste drastično poboljšali kvalitetu zraka u domu. Na kraju krajeva, ove mjere ne zahtijevaju puno rada i vremena, ali daju vrlo velik doprinos. U svakom slučaju, u ovom slučaju bolje spriječiti nego liječiti.

Ostanite zdravi,

IONEX tim